Svjesni činjenice da smo tek privremeni gosti u gradini koja će nas nadživjeti, Bratstvo svetog Mihovila želi ovim, kao i drugim komplementarnim programima odati počast ljudima koji su oblikovali i sačuvali ove spomenike nama u naslijeđe.
Ovaj projekt, kao i
SAJMENI DAN OPĆINE DUBOVAČKE, imaju za cilj posjetitelja vratiti skoro pet stoljeća nazad, negdje oko 1550. godine, u zlatno doba Plemenite općine dubovačke.
Plemenita općina dubovačka je zaista postojala, iako je plemić dolazio u pohode samo kad je morao. Naime, pridjev 'plemenit' na starohrvatskom označava onog koji štuje i održava običaj plemena. Shodno tome, dubovačka zajednica korijene vuče iz hrvatskog plemena koje je nakon seobe zaposjelo to brdo te čuva svoje plemenske veze i običaje sve do 17. stoljeća. Osim toga, jedan je od rijetkih posjeda u Europi koji svoj danak feudalcu plaća iz prihoda od sajma koji se održava pod zidinama starog grada, a ne tlakom. Štoviše, ima i svog suca koji rješava sporove unutar običajnog (čitaj: plemenskog) prava, i ima velik stupanj autonomije.
Zanimljivo, zar ne?
DUBOVAČKO PRAVICE PREŠTIMANJEScenski prikaz običajnog prava Plemenite općine dubovačke u 15. I 16. stoljeću. Radnja se zbiva na Dubovcu, likovi su žitelji Plemenite općine dubovačke koji su se okupili na jednom "sudskom sporu".
